Nedostupan dokument, obavezna prijava
Input:

Lučka uprava naplata parkiranja

18.5.2018, , Izvor: Verlag Dashöfer

2018.09.2.7 Lučka uprava naplata parkiranja

dipl. oec. Ksenija Kramar, ovlašteni porezni savjetnik i ovlašteni revizor

Radi se o tome da će proširenjem lučkog područja luke, Županijska lučka uprava preuzeti naplatu parkiranja u luci. Iako još nisu dobivene sve potrebne suglasnosti za proširenje lučkog područja luke krenulo se s pripremom kako bi, kad se dobiju potrebne suglasnosti što prije moglo početi s naplatom parkiranja. Kako se naplatom parkiranja planiraju baviti samo ovu sezonu odnosno dok se ne završe postupak davanja koncesije za naplatu parkiranja zanima nas sljedeće:

Mogu li uopće županijske lučke uprave vršiti naplatu parkiranja? Jesu li županijske lučke uprave obveznici poreza na dobit, i fiskalizacije ako vrše naplatu parkiranja? Što je s PDV-om u tom slučaju? Kako se tretiraju naknade od koncesija i odluke o privremenom korištenju lučkog područja koje ne izlaze iz okvira javnih ovlasti po pitanju poreza na dobit, fiskalizacije, PDV-a…?

Prema članku 49. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine broj 158/03 do 56/16), radi upravljanja, gradnje i korištenja luke otvorene za javni promet koja je od osobitoga (međunarodnoga) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku, osniva se lučka uprava.

Pri tome:

  • - prava koja ima Republika Hrvatska kao osnivač lučke uprave obavlja Vlada Republike Hrvatske,
  • - lučka uprava je neprofitna pravna osoba čije je osnivanje, ustrojstvo i djelatnost uređeno ovim Zakonom,
  • - uredbu o osnivanju lučke uprave donosi Vlada Republike Hrvatske,
  • - ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, na lučku se upravu primjenjuju propisi o ustanovama,
  • - lučka uprava stječe svojstvo pravne osobe upisom u trgovački registar, a gubi svojstvo pravne osobe brisanjem iz toga registra,
  • - lučka uprava može u pravnom prometu stjecati prava i preuzimati obveze,
  • - imovinu lučke uprave čine sredstva pribavljena od osnivača, te prihodi iz članka 60. ovoga Zakona (lučke pristojbe, naknada od koncesija za lučke djelatnosti, sredstva iz proračuna osnivača, ostali prihodi).

 

Djelatnost lučke uprave je, prema odredbi članka 50. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama:

  1. briga o gradnji, održavanju, upravljanju, zaštiti i unapređenju pomorskog dobra koje predstavlja lučko područje,
  2. gradnja i održavanje lučke podgradnje, koja se financira iz proračuna osnivača lučke uprave,
  3. stručni nadzor nad gradnjom, održavanjem, upravljanjem i zaštitom lučkog područja (lučke podgradnje i nadgradnje),
  4. osiguravanje trajnog i nesmetanog obavljanja lučkog prometa, tehničko-tehnološkog jedinstva i sigurnost plovidbe,
  5. osiguravanje pružanja usluga od općeg interesa ili za koje ne postoji gospodarski interes drugih gospodarskih subjekata,
  6. usklađivanje i nadzor rada ovlaštenika koncesije koji obavljaju gospodarsku djelatnost na lučkom području,
  7. donošenje odluke o osnivanju i upravljanju slobodnom zonom na lučkom području sukladno propisima koji uređuju slobodne zone,
  8. drugi poslovi utvrđeni zakonom.

Prema članku 78. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, vrste lučkih djelatnosti u lukama otvorenim za javni promet su:

  • - privez i odvez brodova, jahti, ribarskih, sportskih i drugih brodica i plutajućih objekata,
  • - ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj, prijenos i uskladištenje roba i drugih materijala,
  • - ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila,
  • - ostale gospodarske djelatnosti koje su s ovima u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi (npr. ugostiteljska djelatnost, servisne djelatnosti i dr.), 

pri čemu

  • - u lukama otvorenim za javni promet lokalnog značaja u kojima ne postoji gospodarski interes za pružanje usluga prihvata otpada, opskrbe vodom i električnom energijom, te usluge može pružati lučka uprava,
  • - prihodi ostvareni pružanjem navedenih usluga moraju se prikazati u bilanci lučke uprave, te biti odvojeni od naplate lučkih pristojbi.

Odredbama članka 6. stavak 1. i 2. Zakona o PDV-u (Narodne novine broj 73/13 do 115/16) i članka 4. stavak 1. Pravilnika o PDV-u (Narodne novine broj 79/13 do 128/17), propisano je da je porezni obveznik svaka pravna i fizička osoba koja na bilo kojem mjestu samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti.

Pri tome je »gospodarska djelatnost« svaka djelatnost proizvođača, trgovaca ili osoba koje obavljaju usluge, uključujući rudarske i poljoprivredne djelatnosti te djelatnosti slobodnih zanimanja, a gospodarskom se djelatnošću smatra i iskorištavanje materijalne ili nematerijalne imovine u svrhu trajnog ostvarivanja prihoda.

Člankom 6. stavak 5. Zakona o PDV-u i članka 5. Pravilnika o PDV-u. propisano je:

  • - da se, ako tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima obavljaju djelatnosti ili transakcije u okviru svog djelokruga ili ovlasti, ne smatraju se poreznim obveznicima.

 Ako bi neoporezivanje tih djelatnosti dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja navedena tijela smatrat će se poreznim obveznicima;

  • - da će se, u slučaju da tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima obavljaju djelatnosti iz Dodatka I. Zakona o PDV-u, smatrati poreznim obveznicima, osim ako ih obavljaju u zanemarivom opsegu;
  • - da će se, u slučaju da tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima obavljaju gospodarsku
 
 Pošaljite nam povratnu informaciju
Što mislite o našem portalu?
Vaša poruka je uspješno poslana.
Input: