Otvaranje gospodarstava nakon prvoga pandemijskog vala potaknulo je oporavak globalne potražnje, što je dovelo do povećanja cijena energenata na svjetskom tržištu, a od sredine 2020. godine povećavale su se i cijene većine drugih sirovina (primjerice žitarica, uljarica, drva i metala).
Činitelji koji su potaknuli rast cijena, između ostalog, su svakako i poteškoće u funkcioniranju globalnih lanaca opskrbe te rast vozarina u pomorskom prijevozu. Dok se potražnja brzo oporavljala od pandemijskog poremećaja, utjecaji na ponudu bili su znatno trajniji pa su poteškoće u funkcioniranju globalnih lanaca opskrbe uzrokovale nestašice određenih poluproizvoda (primjerice poluvodiča) i gotovih proizvoda u koje se oni ugrađuju, npr. automobila i informatičke opreme.
Na rast uvezenih inflatornih pritisaka utjecao je i rast vozarina u pomorskom prijevozu, posebice na linijama iz azijskih zemalja prema Europi, koji je bio rezultat manjka kontejnera i radne snage u lukama i na brodovima, a zbog novih valova pandemije i potrebe da radnici ostanu u (samo)izolaciji. Na rast cijena prehrambenih sirovina utjecale su i nepovoljne vremenske prilike (suše, poplave, mraz) koje su se odrazile na prinose pojedinih kultura.
Nadalje, tu je i ruska invazija na Ukrajinu. Rusija je napala Ukrajinu prije više od 150 dana. Ruska invazija na jednu suverenu zemlju je ostavila traga, a njene posljedice se osjećaju u cijelom svijetu. Ukrajina je važan proizvođač životnih namirnica, koje spadaju o osnovnu potrošačku košaricu: proizvodi gotovo polovinu suncokretovog ulja, 15% kukuruza i 10% pšenice na svijetu. Sukob je prekinuo takav izvoz, a Rusija nastavila blokirati izvoz žita iz ukrajinskih crnomorskih luka.
Pojam inflacija odnosi se na situaciju kada u gospodarstvu raste opća razina cijena dobara i usluga koje…