2026.08.1.1 Knjiženje sponzorstva s praktičnim primjerom
mag. oec. Iva Uljanić Škreblin, ovlašteni porezni savjetnik
Sponzorstvo predstavlja čest oblik poslovne suradnje između trgovačkih društava i različitih organizacija, poput sportskih klubova, kulturnih institucija, udruga i organizatora događanja. U praksi se često postavlja pitanje pravilnog računovodstvenog i poreznog tretmana sponzorstava, osobito u pogledu razlikovanja sponzorstva od donacije te priznavanja troška i prava na odbitak pretporeza.
Za razliku od donacije, koja ima obilježje darovanja bez protučinidbe, sponzorstvo podrazumijeva određenu protuuslugu (najčešće promidžbu), zbog čega ima obilježje tržišne transakcije i podliježe oporezivanju porezom na dodanu vrijednost.
S uvođenjem fiskalizacije 2.0 često pitanje koje se javlja u praksi je i moraju li neprofitne udruge (sportski klubovi, umjetničke organizacije, KUD-ovi, folklorni ansambli i sl.) pravnoj osobi koja im je uplatila sponzorstvo izdati račun, odnosno e-Račun.
Cilj ovog članka je prikazati pravilno knjiženje sponzorstva, uz osvrt na porezno-računovodstveni tretman uz praktične primjere.
Razlika između sponzorstva i donacije
Donacija predstavlja darovanje bez protučinidbe i porezno je ograničeno priznata (do 2% prihoda), dok sponzorstvo uključuje konkretnu protuuslugu. Tako je i člankom 30. Pravilnika o porezu na dobit detaljnije propisano da u darovanja iz članka 7. stavaka 7., 8. i 9. Zakona o porezu na dobit ne spadaju sponzorstva ako je zauzvrat učinjena promidžba tvrtke, proizvoda ili znaka sponzora ili darovatelja. U praksi Porezna uprava posebno kontrolira ove transakcije kako bi utvrdila postoji li stvarna protučinidba ili se radi o prikrivenoj…
