Pitanje 1: Pozdrav, već dugi niz godina imamo veliki broj izaslanih radnika i trenutno se bavimo procedurom obračuna bolovanja. Iz HZZO-a sam dobila odgovor, citiram : "sukladno EU propisima, izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad izdana od strane liječnika iz druge države članice ili tiskanica E-116 moraju se prihvatiti kao da se radi o izvješću izdanom od strane ugovornih liječnika HZZO-a te je zaposlenik dužan to izvješće dostaviti poslodavcu. Ukoliko je radnik izvjestio poslodavca u propisanom roku ima pravo na naknadu plaće na teret poslodavca odnosno na teret HZZO-a pod uvjetima koje propisuje hrvatsko zakonodavstvo. Po završetku bolovanja zaposlenik dostavlja izvješće o privremenoj nesposobnosti za rad iz koje je vidljiv završni datum prestanka privremene nesposobnosti za rad ili obrazac E-118." Nije napisano, ali mi je rečeno telefonski, da tiskanice E-116 i E-118 trenutno nisu u funkciji (naš sustav još uvijek nije povezan) tako da za sada sve funkcionira na osnovu tiskanice za bolovanje koju izdaje strani lječnik (u našem slučaju se radi o Njemačkoj i lječnik izdaje "ärztliche bescheinigung zur erlangung von krankengeld"). Ono što mene zanima je koji je ispravan način da se izaslanim radnicima isplati bolovanje: na račun otvoren u RH (iako su mnogi odlaskom račun zatvorili) ili na račun u zemlji izaslanstva a da im to na godišnjoj razini ne bude činilo osnovicu za porez na dohodak? To pitam najviše iz razloga što Njemačka ne prepoznaje "neoporezive" isplate. Hvala unaprijed.
Odgovor 1: Izaslanom radniku u drugu državu EU naknadu plaće za vrijeme bolovanja koja tereti sredstva Zavoda, odnosno državnog proračuna isplaćuje poslodavac, odnosno HZZO za sve vrijeme dok privremena nesposobnost traje, bez obveze da se osiguranik radi nastavka isplate naknade plaće vrati u RH. S Obzirom na to da se radnik nalazi u inozemstvu dovoljna vam je potvrda o plaćenoj participaciji. No ako se radi o radu u trećim zemljama ili ugovornim zemljama da bi se naknada isplatila na teret sredstava HZZO-a to je…