Nedostupan dokument, obavezna prijava
Input:

Neplaćeni dopust

18.9.2018, , Izvor: Verlag Dashöfer

Sukladno čl. 87. Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14 – 127/17; nadalje Zakon) propisana je mogućnost da poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust. Prema tome, poslodavac ne može radnika temeljem jednostrane volje samog poslodavca uputiti na neplaćeni dopust, kao način kratkotrajnog rješavanja eventualnog viška radnika (bez raskida radnog odnosa) uzrokovano stagnacijom u poslovanju zbog gospodarske situacije. Dakle, isključivo na zahtjev radnika, poslodavac može, ali i ne mora odobriti radniku neplaćeni dopust, iz čega proizlazi da ne postoji obveza poslodavca da odobri takav zahtjev radnika. Međutim, potrebno je napomenuti da su prema čl. 22. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (Nar. nov., br. 85/08-59/17) poslodavci obvezni odobriti neplaćeni dopust, odnosno mirovanje radnog odnosa do treće godine djetetova života. Naime, nakon što je iskorišteno pravo na rodiljni i roditeljski dopust ili pravo na rad s polovicom punoga radnog vremena, jedan od zaposlenih roditelja ima pravo ne raditi do navršene 3. godine života djeteta, a za vrijeme tog razdoblja prava i obveze iz radnog odnosa miruju. Međutim, pravo na obvezno zdravstveno osiguranje i pravo na mirovinsko osiguranje ostvaruju se prema propisima kojima je uređeno to pravo. Nadalje, poslodavac mora jedan primjerak odluke o mirovanju radnog odnosa zaposlenog roditelja do treće godine djetetova života obvezno dostaviti Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje radi evidencije. Također, u skladu sa čl. 61. Zakona o vanjskim poslovima (Nar. nov., br. 48/96-39/18) pravo na neplaćeni dopust za vrijeme boravka u inozemstvu ima i bračni drug ili životni partner profesionalnih i ugovornih diplomata najdulje do prestanka njihovog mandata.

Zakon ne propisuje posebnu formu zahtjeva za neplaćeni dopust, a nakon što poslodavac odobri zahtjev radnika, donijeti će odluku u kojoj će definirati početak i kraj razdoblja trajanja neplaćenog dopusta te obvezu vraćanja radnika na rad nakon proteka razdoblja neplaćenog dopusta.

Nadalje, za vrijeme neplaćenoga dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukčije određeno. Stoga, u razdoblju neplaćenog dopusta radnik ne ostvaruje pravo na plaću ili naknadu plaće, niti prava iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja te ga je poslodavac obvezan odjaviti s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Međutim, radnik može sam dobrovoljno u periodu neplaćenog dopusta uplaćivati doprinose za mirovinsko osiguranje koristeći institut produženog mirovinskog osiguranja u skladu sa propisima koji reguliraju mirovinsko osiguranje (čl. 18. Zakona o mirovinskom osiguranju, Nar. nov., br. 157/13-62/18) pod uvjetom da od prestanka statusa obveznog osiguranja nije prošlo više od 12 mjeseci te se podnese prijava u tom roku Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, a status zdravstveno osigurane osobe može ostvarivati temeljem propisa iz područja zdravstvenog

 
 Pošaljite nam povratnu informaciju
Što mislite o našem portalu?
Vaša poruka je uspješno poslana.
Input: