2022.01.1.1 Porezni tretman isplate božićnice
Ivan Vidas, struč.spec.oec.
Uobičajena praksa većine poslodavaca tijekom mjeseca prosinca i božićnih praznika je nagrađivanje svojih zaposlenika kroz isplate prigodnih nagrada. Jedna od prigodnih nagrada je i božićnica, a glavno pitanje koje se pojavljuje u vezi s njezinom isplatom je pitanje poreznog tretmana. Autor u nastavku članka definira tko ima pravo na božićnicu, u kojem iznosu i na koji način se može neoporezivo isplatiti.
Pravo na isplatu prigodnih nagrada
Pravo na prigodne nagrade pripada radniku samo ako ono ima izvor u nekom internom aktu poslodavca, ugovoru o radu ili kolektivnom ugovoru. To znači da ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili nekim drugim internim aktom poslodavca nije propisano to pravo, a samim time ni iznos neoporezive isplate prigodne nagrade, radnik nema na nju pravo temeljem Zakona o radu. Sukladno tome, poslodavac može samostalno odlučiti želi li i kojim radnicima isplatiti prigodne nagrade.
Dakle, poslodavci mogu svojim radnicima isplatiti neoporezivo, ako su to utvrdili izvorom radnoga prava, naknade, potpore i nagrade te druge primitke koji se ne smatraju plaćom u iznosima propisanim člankom 7. stavkom 2. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine br. 10/2017, 128/2017, 106/2018, 1/2019, 80/2019, 1/2020, 74/2020, 138/2020, 1/2021; dalje u tekstu: Pravilnik). Porezni propis ne propisuje pravo radnika na primitke propisane navedenim člankom, već isključivo propisuje vrste i neoporezive iznose, a poslodavci odlučuju hoće li i u kojem iznosu isplaćivati navedene primitke.
Prema tome, pravo na božićnicu imaju samo oni radnici čije je pravo propisano nekim od izvora radnog prava, a u svim ostalim slučajevima poslodavac nema obvezu isplatiti božićnicu. To znači da božićnica nije pravo radnika koje proizlazi…
