danas je 28.3.2024

Input:

Postupanje s popisnim razlikama - računovodstvo i porezi

16.1.2023, , Izvor: Verlag Dashöfer

2023.02.1.1 Postupanje s popisnim razlikama – računovodstvo i porezi

univ. spec. oec. Ivan Horvatić, ovlašteni knjigovođa

Ovim člankom dat će se pregled najčešćeg rezultata provedenog obveznog popisa imovine i obveza i osvrt na računovodstveni i porezni tretman predmetnih razlika.

Popisne razlike najčešći su "rezultat" provedenog obveznog popisa imovine i obveza. O utvrđenim popisnim razlikama izvještava se upravu društva koja donosi odluku o načinu njihova knjiženja. Kako bi se pravilno postupilo kod evidentiranja svake pojedine vrste popisnih razlika, potrebno je odrediti razlog njihova nastanka i njihov porezni položaj.

Rezultati provedenih obveznih popisa imovine i obveza i njihov tretman

Završna faza provedbe obveznoga godišnjeg popisa imovine i obveza (inventure) je knjiženje popisnih razlika. Osobe koje provode popis utvrđuju popisne razlike, razlog njihova nastanka, njihov porezni položaj i način njihova knjiženja.

Vrste popisnih razlika i njihov nastanak

Popisne razlike možemo svrstati u dvije osnovne skupine, a to su manjak i višak. Rezultat popisa obveza trgovačkog društva najčešće je utvrđivanje jesu li obveze zastarjele ili nisu te se stoga može donijeti odluka o otpisu pojedinih obveza.

O manjku imovine govorimo kada je stvarno stanje utvrđeno popisom manje u odnosu na stanje u poslovnim knjigama (knjigovodstveno stanje). Kada se utvrdi postojanje manjka pojedine vrste imovine, potrebno je utvrditi razlog njegova nastanka. Najveći dio manjkova nastaje zbog same prirode poslovnog procesa odnosno kao posljedica radnji koje su nužne za obavljanje pojedine djelatnosti. Neke vrste manjka utvrđuju se i tijekom poslovne godine kada izvanredni događaji dovedu do njihova nastanka, na primjer manjak zbog djelovanja više sile, manjak zbog provalne krađe, manjak nastao zbog izuzimanja za potrebe člana uprave ili manjak nastao nepažnjom radnika. Ostale vrste manjka uobičajeno se utvrđuju provedbom redovitoga godišnjeg popisa imovine. Kalo, rastep, lom i kvar mogu se javiti na zalihama sirovina i materijala, gotovih proizvoda i robe.

O višku imovine govorimo kada je stvarno stanje utvrđeno popisom veće u odnosu na stanje u poslovnim knjigama (knjigovodstveno) stanje. Višak imovine uzrokuje ljudski faktor, odnosno, višak imovine nastaje najčešće zbog pogrešnog evidentiranja poslovnih događaja u poslovnim knjigama ili zbog propuštanja njihova evidentiranja.

Porezni položaj popisnih razlika

Popisne razlike imaju različite uzroke i različit porezni položaj s motrišta Zakona o porezu na dodanu vrijednost, Zakona o porezu na dobit i Zakona o porezu na dohodak.

Porezni položaj popisnih razlika s motrišta Zakona o PDV-u ovisi ponajprije o vrsti popisne razlike. Porezni položaj manjka naveden je u Pravilniku o porezu na dodanu vrijednost u skladu s kojim ne podliježe oporezivanju PDV-om: kalo, rastep, kvar i lom najviše do visine utvrđene odlukom HGK-a i HOK-a.

U slučaju elementarnih nepogoda porezno priznatim manjkom dobara smatrat će se i isporuke hrane bez naknade (donacije) koje se obave izravno krajnjim primateljima u skladu s Pravilnikom o uvjetima, kriterijima i načinima doniranja hrane i hrane za životinje. Ako visina tehnološkog manjka nije zakonom uređena, a poduzetnik nije njegovu visinu propisao internom odlukom, Porezna uprava normative procjenjuje na temelju međuovisnosti između prihoda i rashoda putem normativa utroška materijala, energije, rada i drugih proizvodnih čimbenika. PDV se obračunava na sljedeće vrste manjka: manjak dobara za koje se ne tereti odgovorna osoba, kalo, rastep, kvar i lom iznad visine utvrđene od lukom HGK i HOK ili interne odluke poduzetni kao (prekomjerni manjak) manjak dobara za koje se tereti odgovorna osoba (izuzimanje dobara u neposlovne svrhe), manjak dobara zbog provalne krađe iznad visine utvrđene na temelju očevidnika nadležnog tijela za procjenu šteta.

U Zakonu o PDV-u