Nedostupan dokument, obavezna prijava
Input:

Povijest eRačuna u Hrvatskoj i EU

2.12.2019, , Izvor: Verlag Dashöfer

13.1 Povijest eRačuna u Hrvatskoj i EU

Maja Jurišić Prlić bacc.oec.

Ideja digitalne razmjene dokumenata, odnosno informacija aktivnije se pokušava realizirati još od ‘80.-ih godina prošlog stoljeća, konkretno donošenjem EDIFACT protokola 1987. godine, kada su neke tvrtke započele uspješnu razmjenu digitalnih dokumenata elektroničkim putem (EDI) od jedne do druge računalne aplikacije uz minimalnu ljudsku intervenciju. Ta metoda, danas doduše tehnološki daleko naprednija, još uvijek se aktivno primjenjuje, posebice u sektoru trgovine. Ipak, eRačun kakav poznajemo danas svojevrsni je hibrid EDI poslovnih metoda, a prvi je poslan u sklopu strukovne konferencije 2007. godine u Muzeju Mimara, kada su predstavnici Financijske agencije, kao prvog informacijskog posrednika u Hrvatskoj, pred okupljenima uživo kreirali eRačun temeljen na UBL standardu, koji će 2017. godine postati jedan od dva propisana standarda na razini cijele EU, potpisali ga elektroničkim potpisom i poslali korisniku. Odmah je prepoznat potencijal i benefit koji proizlazi iz digitalne razmjene računa jer je bilo jasno da započinje nova era elektroničkog fakturiranja.

Slijedom okolnosti, početna euforija je ubrzo splasnula, a put od prvog poslanog eRačuna do njegove šire primjene je trajao dugo i bio je kompliciran.

Najveći kamen spoticanja prvenstveno je bilo zakonodavstvo koje nije prepoznavalo elektroničke dokumente kao validne, konkretno tadašnji Pravilnik o PDV-u u članku 80. jasno je navodio da se računi poslani telekomunikacijskim uređajem ne smatraju računom u smislu Zakona o PDV-u. Izmjenom tog Pravilnika 2011. godine (NN 89/2011) ukinute su zakonske prepreke, a elektronički račun pravno je izjednačen s papirnatim računom, no ostao je problem nepostojanja zajedničkog standarda

 
 Pošaljite nam povratnu informaciju
Što mislite o našem portalu?
Vaša poruka je uspješno poslana.
Input: