2023.05.1.2 Računovodstveno praćenje troškova reprezentacije i promidžbe
univ. spec. oec. Ivan Horvatić, ovlašteni računovođa
Cilj reprezentacije i promidžbe je u svojoj biti isti – učiniti društvo i njegovu djelatnost prepoznatljivim na tržištu, što će rezultirati većom prodajom i ostvarenjem prihoda. Reprezentacija i promidžba ostvaruju se kroz darovanje robe, proizvoda, usluga i ostalog poslovnim partnerima, sadašnjim i budućim kupcima.
Kako bi čitatelju približili značaj reprezentacije i promidžbe, te najznačajnije elemente istih, u nastavku ovog članka ćemo se upravo tome posvetiti. Posebno ćemo posvetiti pažnju računovodstvenoj evidenciji uz osvrt na porezna stajališta i gledišta pojedinih kategorija vezanih uz troškove reprezentacije i promidžbe.
Porezni položaj
Promidžba je usmjerena najvećim dijelom na potrošače, sadašnje i buduće te promoviranje društva u cjelini, čemu bi posljedica trebala biti povećanje prihoda te stoga ima povoljniji porezni položaj u odnosu na reprezentaciju.
Promidžba s motrišta Zakona o PDV-u
Isporukom dobara uz naknadu, prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost ne smatra se davanje darova male vrijednosti koje obavi porezni obveznik u okviru obavljanja gospodarske djelatnosti, uz uvjet da se daju povremeno i ne istim osobama. Darovima male vrijednosti smatraju se darovi čija vrijednost nije veća od 160,00 kn (bez PDV-a) – prilagođeno EUR-u od 01.01.2023. godine. Poduzetnik koji povremeno daje darove male vrijednosti obvezan je o tome sastavljati odgovarajuće isprave na temelju kojih se provodi knjiženje promidžbe u poslovnim knjigama. Isporukom uz naknadu ne smatra se niti davanje darova u svrhu promidžbe pojedinačne vrijednosti do 160,00 kn (bez PDV-a) (prilagođeno EUR-u od 01.01.2023. godine) ako je riječ o posebno prilagođenim dobrima s oznakom "nije za prodaju" ili o reklamnim predmetima s nazivom…
