Nedostupan dokument, obavezna prijava
Input:

Trgovanje kriptovalutama - plaćanje poreza na dohodak od kapitala i JOPPD

26.3.2020, , Izvor: Verlag Dashöfer

2020.06.1 Članak

Ivana Lukić

2020.06.1.1 Trgovanje kriptovalutama – plaćanje poreza na dohodak od kapitala i JOPPD

Ivan Vidas, struč. spec. oec.

Kada pričamo o kriptovalutama možemo reći da su to novi oblik digitalnog novca koji funkcionira i nastaje na temelju složenih kriptografskih algoritama na povezanim računalnim mrežama. U praktičnoj primjeni, kriptovalute nemaju svoj fizički oblik, koriste se isto kao plaćanje karticama ili prijenos novca na drugi račun te predstavljaju samo promjene zapisa na računima, bez stvarne fizičke razmjene novca. Riječ ”kripto” dolazi od riječi ”kriptiranje” ili šifriranje, što znači matematički pristup zaštiti informacija u ovom slučaju pohranjenih na povezanim računalnim mrežama. Kriptovalute predstavljaju digitalne zapise o određenim vrijednostima pohranjenim u digitalnim bazama ili pojednostavljeno kriptovaluta je digitalni novac, kreiran u digitalnom obliku kao sredstvo digitalne razmjene koje postoje samo na internetu i nije ih izdala, niti ih nadzire središnja banka ili država. Upravo zato što ih ne nadzire središnja banka, formalno nisu novac. Kriptovalute su se počele pojavljivati 2009. godine, a prva kriptovaluta bila je Bitcoin. Od tada do danas je stvoren velik  broj novih kriptovaluta, a neke od popularnijih su Ethereum, Litecoin, Bitcoin Cash, Ripple, Tezos i dr. U smislu tržišne kapitalizacije, broja korisnika i popularnosti, Bitcoin je najpopularnija kriptovaluta

Kao što svoj novac čuvate na računu u banci, tako i svoje kriptovalute možete čuvati u svom ”digitalnom novčaniku” na svojem mobitelu ili računalu. Svaka transakcija koju napravite predstavlja vrlo uređeni digitalni zapis, odnosno datoteku koja se sastoji od određene količine prenesenih jedinica kriptovalute i određenih javnih i tajnih ključeva adresa ”digitalnih novčanika” pošiljatelja i primatelja i na temelju toga izračunavaju trenutno stanje na računu. Nasuprot „običnih” državnih valuta koje se temelje na centraliziranom sustavu, kriptovalute se temelje na decentraliziranom sustavu. To znači da ne postoje autoritativni centri poput banaka ili državnih agencija koje stoje iza njih te ih kontroliraju.

Pravni status kriptovaluta varira od države do države pa se tako tretiraju ili kao novac, ili kao financijski instrument, ili kao neki treći oblik imovine. Razlike u tretmanu ne proizlaze samo iz toga što su kriptovalute još uvijek nova i nedefinirana pojava već je tu također i želja različitih država da ih reguliraju ili ne reguliraju, oporezuju ili ne oporezuju, te ih definirajući na određen način svrstavaju u neku već postojeću pravnu i poreznu kategoriju ili čak definiraju novu kategoriju koja bi trebala obuhvatiti samo kriptovalute.

Kada pričamo o prednostima i nedostacima kao prednosti možemo navesti jednostavnije, sigurnije i jeftinije obavljanje transakcija dok s druge strane kriptovalute često mijenjaju vrijednost pa se tu lako može izgubiti novac. Unatoč tome, kriptovalute mogu predstavljati i vrlo atraktivno područje ulaganja na dulji rok s vrlo visokim prinosima. Kriptovalute se mogu kupiti na mnogim online mjenjačnicama, zaraditi tako da uvedete plaćanje kriptovalutom (npr. Bitcoinom) za svoje proizvode i usluge ili „izrudariti”. Vrlo popularan način generiranja kriptovaluta je i „rudarenje”. „Rudarenje” se odnosi na način potvrđivanja transakcija u mreži. Potvrđivanje transakcija je složen proces koji provode računala, čime dolazi do velikog opterećenja procesora računala te ovakva opcija zahtjeva određenu investiciju u odgovarajuću računalnu opremu. Istodobno, sve je više trgovina i turističkih objekata koji nam nude da robu ili usluge plaćamo kriptovalutama.

Sam novac može biti zakonsko sredstvo plaćanja (engl. legal tender) ukoliko ga je neka država proglasila službenim sredstvom plaćanja. Obično, no ne nužno, znači i to da ga neka država ili od države ovlaštena institucija regulira, izdaje i pušta u optjecaj. Alternativa je neslužbeni novac, poput zlata, ili u ovom slučaju odnedavno kriptovaluta za koju niti jedna država nije spriječena da ju na svojem teritoriju proglasi zakonskim sredstvom plaćanja. Nadalje u tekstu pojašnjeno je stjecanje kriptovaluta te porezni tretman istih odnosno kako se snaći prilikom kupnje i prodaje kriptovaluta, kada i što trebamo prijaviti i kako se porez obračunava, te ukazuje kako još uvijek postoje zone koje porezni propisi ne pokrivaju jasno i nedvosmisleno u ovom području.

Na području Europske unije kriptovalute su, pravno gledano, novac koji nije zakonsko sredstvo plaćanja. Taj pravni status proizlazi iz presude Suda Europske unije C-264/14 iz 2015. godine, kojom je tada još neotvorena

 
 Pošaljite nam povratnu informaciju
Što mislite o našem portalu?
Vaša poruka je uspješno poslana.
Input: