Nedostupan dokument, obavezna prijava
Input:

Utvrđivanje osnovice za naknadu plaće

1.1.2018, , Izvor: Verlag Dashöfer

15.4 Utvrđivanje osnovice za naknadu plaće

dipl. iur. Morana Krušarovski

Osnovica za obračun naknade plaće radniku za vrijeme bolovanja utvrđuje se kao satna ili dnevna osnovica, ovisno o rasporedu radnog vremena osiguranika. Samozaposlenoj osobi (osiguraniku koji obavlja gospodarsku djelatnost, odnosno samostalno u obliku zanimanja obavlja profesionalnu djelatnost) naknada plaće pripada za radne dane u tjednu, a obračunava se kao prosječna dnevna naknada. U smislu propisa koji reguliraju ovu materiju (ZOZO i opći akti HZZO-a) tjedan ima 6 radnih dana.

Pod prosječnim iznosom redovne mjesečne plaće podrazumijeva se iznos dobiven na način da se zbroj isplaćenih redovnih plaća podijeli s brojem sati rada za koje je isplaćena.

Pod isplaćenom plaćom na osnovi koje se utvrđuje osnovica za naknadu plaće podrazumijeva se redovita mjesečna plaća osiguranika isplaćena u skladu s odredbama propisa o radu, te naknada plaće isplaćena za vrijeme odsutnosti s rada (godišnji odmor, plaćeni dopust i privremena nesposobnost) koju isplaćuje pravna ili fizička osoba kod koje je osiguranik zaposlen (plaća isplaćena u tekućem mjesecu za taj mjesec, odnosno u tekućem mjesecu za prethodni mjesec). Iznimno za radnike upućene na rad u ugovorne države i treće države pod isplaćenom plaćom smatra se osnovica za obračun obveznih doprinosa umanjena za doprinos iz osnovice, porez i prirez.

Kada se naknada plaće isplaćuje na teret sredstava HZZO-a ili državnog proračuna, uračunavaju se i primitci od kojih se, prema propisima o porezu na dohodak, utvrđuje drugi dohodak, a koji čine osnovu za obračun doprinosa u skladu s propisima o doprinosima za obvezna osiguranja ako su ti primitci isplaćeni u navedenom šestomjesečnom razdoblju.

Isplate koje se ne uračunavaju u osnovicu od koje se utvrđuje naknada plaće iz stavka 1. ovoga članka su:

  1. primanja koja je osiguranik primio prema propisima o mirovinskom osiguranju te o obveznom zdravstvenom osiguranju, osim naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad koja se isplaćuje na teret pravne ili fizičke osobe - poslodavca,
  2. posebne nagrade u znak priznanja i prigodne novčane isplate radnicima (stimulacije, menadžerske nagrade),
  3. nagrade za dugogodišnji rad i sl.,
  4. regres za godišnji odmor,
  5. isplate za npr. Uskrs, Božić, obljetnice poslodavca i sl., bez obzira jesu li u općem aktu poslodavca određene kao osnove za raspodjelu plaća,
  6. primanja u ime naknada troškova (terenski dodatak, naknada za odvojeni život i sl.),
  7. naknade isplaćene za izume i tehnička unapređenja ostvarena na radu ili u svezi s radom,
  8. premije osiguranja koje poslodavac plaća za radnike po osnovi osiguranja života i dodatne mirovine te dopunskog zdravstvenog osiguranja i slično.

Samozaposlenom osiguraniku za utvrđivanje osnovice za naknadu plaće uzima se mjesečna osnovica osiguranja tog osiguranika za obračun i uplatu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje za posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće, umanjena za doprinos za mirovinsko osiguranje, porez i prirez. Ako samozaposleni osiguranik nije bio zdravstveno osiguran po istoj osnovici šest mjeseci, kao plaća za utvrđivanje osnovice za naknadu uzima se prosječna osnovica osiguranja na koju je bio prijavljen u posljednjih šest mjeseci prije stjecanja prava na naknadu plaće.

Slučaj kada nema prethodnog staža

Ukoliko osiguranik ispunjava uvjet prethodnog osiguranja, odnosno ima prethodni staž osiguranja (9 mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u prethodne dvije godine) i

 
 Pošaljite nam povratnu informaciju
Što mislite o našem portalu?
Vaša poruka je uspješno poslana.
Input: